Udruga ADOPTA sudjelovala je i iznijela svoje prijedloge u savjetovanju o Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni učinaka propisa za Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona, Prethodne procjene za Obiteljski zakon i Teza za Obiteljski zakon. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku najavilo je suradnju sa pripadnicima civilnog društva i u daljnjim koracima u radu na novom Obiteljskom zakonu. ADOPTA se nada da će biti prepoznata kao jedna od stručnih udruga koja može doprinijeti ovoj temi i da ćemo sudjelovati u radnim skupinama koje ministarstvo ima namjeru osnovati.
U nastavku možete pročitati ADOPTin prijedlog na teze, a više detalja o samim tezama nalazi se na sljedećem linku: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=4049
"ADOPTA - Udruga za potporu posvajanju je nevladina, neprofitna udruga građana osnovana s ciljem pružanje potpore i unapređivanja procesa i uspješnosti posvojenja u Republici Hrvatskoj. Udruga okuplja potencijalne posvojitelje, posvojitelje i posvojenike, kao i stručnjake koji se bave ili su zainteresirani za pitanja vezana uz posvojenje.
Posvećena je problemima i izazovima posvojiteljske zajednice, provodi istraživanja o raznim pitanjima vezanim uz posvojenje (I ovo dijete treba obitelj - prepreke posvojenju teže posvojive djece, Istraživanje potreba posvojiteljskih obitelji i izvora podrške, Postupci odabira posvojitelja u centrima za socijalnu skrb, Koliko su škole spremne za posvojenu djecu?), aktivno sudjeluje u praćenju pozitivnih propisa Republike Hrvatske vezenih uz posvojenje i svojim prijedlozima sudjeluje u njihovom unapređenju.
Članica je i AdoptionUK, najveće organizacije koja okuplja posvojiteljske obitelji i pruža niz savjetodavno-edukativnih usluga posvojiteljskoj zajednici i relevantnim institucijama u Velikoj Britaniji, te Anna Lindh zaklade, međuvladine institucije koja s ciljem izgradnje povjerenja i poboljšanja međusobnog razumijevanja okuplja civilno društvo i građane diljem Mediterana.
ADOPTA smatra da je Obiteljski zakon iz 2014. godine u odredbama koje se tiču posvojenja donio pozitivne promjene te ga smatramo dobrom osnovom za daljnju nadogradnju novog OZ. Smatramo da Obiteljski zakon u odredbama kod posvojenja ne smije biti diskriminatoran prema potencijalnim posvojiteljima, posvojiteljima i djeci, treba se temeljiti na izjednačavanju prava bioloških roditelja i posvojitelja (npr. jednake naknade i uređivanje prava na dopust prije zasnivanja posvojenja) a posebno smatramo da je nužna nova odredba o osobnom identifikacijskom broju kao i jedinstvom matičnom broju građana kod posvojene djece. Iz toga proizlazi sljedeći prijedlog:
USTAVNA OSNOVA ZA IZMJENU ZAKONA
Ustavna osnova za izmjene i dopune Obiteljskog zakona i Zakona o osobnom identifikacijskom broju sadržana je:
- čl. 35. kojim je propisano: "Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti."
- čl. 37. kojim je propisano: "Svakome se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka"
- čl. 62. st. 1. kojim je propisano: " Obitelj je pod osobitom zaštitom države"
- čl. 65. st.1. kojim je propisano: "Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe.".
POSTOJEĆA ZAKONSKA REGULATIVA
Posvojenje kao poseban oblik obiteljsko-pravnoga zbrinjavanja i zaštite djece, regulirano je Obiteljskim zakonom (Narodne novine broj: 103/2015, u daljnjem tekstu: OZ/15) koji je na snazi od 1. studenog 2015., i to njegovim četvrtim dijelom -Posvojenje, člancima 180. do 217. Navedenim odredbama Obiteljskoga zakona propisane su pretpostavke za zasnivanje posvojenja, postupak posvojenja te prava i dužnosti vezane uz posvojenje.
Čl. 198. OZ/15 propisan je pod naslovom "Osobno ime i nacionalnost posvojenika" i njime je propisano:
(1) Posvojitelji određuju osobno ime posvojeniku.
(2) Posvojenik dobiva zajedničko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedničko prezime, odredit će prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom.
(3) Posvojenik može zadržati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta.
(4) Posvojitelji mogu odrediti nacionalnost posvojeniku.
(5) Ako je posvojenik navršio dvanaest godina života, za promjenu osobnog imena i nacionalnosti potreban je njegov pristanak.
Odredbom čl. 213. st. 1. t. 5. OZ/15 propisano je da se djetetu ima odrediti novi osobni identifikacijski broj koji će se upisati u maticu rođenih, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta.
Zakon o Osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine broj: 60/2008, u daljnjem tekstu: ZOIB) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. nije regulirana mogućnost dodjele novog OIB-a i postupanja sa starim u slučaju posvojenja.
ZOIB u čl. 11. propisuje:
(1) Ako su greškom određena dva osobna identifikacijska broja ili više osobnih identifikacijskih brojeva, koristi se osobni identifikacijski broj koji je prvi određen, a kasnije određeni identifikacijski brojevi poništavaju se.
(2) Rješenje o poništavanju greškom određenoga osobnoga identifikacijskog broja donosi Ministarstvo financija – Porezna uprava te ga dostavlja obvezniku broja i nadležnom tijelu ili pravnoj osobni iz članka 8. ovoga Zakona.
(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka propisuje se i obveza povrata potvrde o dodijeljenom osobnom identifikacijskom broju koja se odnosi na greškom određen osobni identifikacijski broj.
Do stupanja na snagu ZOIB građani su dobivali jedinstveni matični broj građana (MBG) koji je poznatiji kao JMBG i odredbom čl. 18. st. 2. ZOBI propisano je:" Do određivanja i dodjeljivanja osobnoga identifikacijskog broja osobama iz stavka 1. ovoga članka ostaje u primjeni jedinstveni matični broj građana (MBG) te sistemski brojevi koje je dodijelilo Ministarstvo financija – Porezna uprava."
Također, ZOIB ne predviđa retroaktivnu primjenu pa se djeci posvojenoj po Obiteljskom zakonu iz 2003. (Narodne novine broj: 116/2003 i 17/2004, u daljnjem tekstu: OZ/03) te u vrijeme suspenzije Obiteljskog zakona iz 2014.(Narodne novine broj: 75/2014, u daljnjem tekstu: OZ/14) ne može odrediti novi OIB.
OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI OVIM PRIJEDLOGOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE IZ NJEGA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Postojeća zakonska regulativa ne osigurava jednak pravni tretman i jednaku pravnu zaštitu svoj posvojenoj djeci. Djeca posvojena po OZ/15 uživaju veću pravnu zaštitu u odnosu na djecu posvojenu po OZ/03 te u vrijeme suspenzije OZ/14 (iako je on sadržavao odredbu o novom osobnom identifikacijskom broju) kao što djeca koja su rođena nakon stupanja na snagu ZOIB uživaju veći stupanj pravne zaštite od djece rođene u razdoblju kada se dodjeljivao jedinstveni matični broj građana. Čak ukoliko posvojenik zadovoljava, prema postojećoj regulativi, promjenu OIB-a svejedno ne postoji zakonska mogućnosti za promjenu jedinstvenom matičnog broja građanina čime se svrha promjene OIB-a u potpunosti poništava.
Nemogućnost retroaktivne izmjene OIB-a znači da će prava i interesi jednog broja posvojene djece ostati trajno ugrožen
Uočeni problemi kod postojeće zakonske regulative:
- Diskriminira posvojenike koji zbog nemogućnosti sveobuhvatnog i kvalitetnog ažuriranja podataka u svim javnim i državnim institucijama ne mogu ostvariti temeljna prava na zdravstvenu zaštitu (nemogućnost dobivanja lijekova, nemogućnost naručivanja na bolničke pretrage i sl.)
- Ugrožava privatnost posvojenika zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka svih javnih i državnih institucija i nepostojanja adekvatnog IT sučelja. Gotovo sve javne i državne institucije imaju svoje vlastite baze podataka, temeljene na OIB-u, u kojima dijete vode po podacima koja su dobila po rođenju. To znači da veliki broj djelatnika javnih i državnih institucija ima pristup starim podacima (koja se u Centrima socijalne skrbi vode kao tajni) pa posljedično i novim.
- Narušava dostojanstvo posvojenika i njihovih roditelja jer su prisiljeni, a kako bi ostvarili prava koja im osigurava Ustav i pozitivni propisi RH, kontinuirano iznositi svoje intimne priče nepoznatim osobama na za to neprimjerenim mjestima. To može biti osobito stresno i štetno za djecu starije školske dobi i tinejdžere koji upravo u to vrijeme postaju svjesni svoje životne priče, moraju je prihvatiti i s njom se saživjeti, što je samo po sebi teško i stresno.
- Izlaže posvojenike zlouporabama privatnosti i osobnih podataka jer se preko MBG-a može doći do OIB-a i obratno pa svaka imalo informatički pismena osoba koristeći OIB i/ili JMBG može doći do podataka o djetetu (novo ime, adresa i sl.) i zlorabiti ih na razne načine, npr. otkriti nove informacije biološkim roditeljima djeteta i/ili okolini (školskim poznanicima).
Osnovna pitanja koja bi trebalo urediti predloženim izmjenama i dopunama
Predložene izmjene i dopune predmetnih Zakona osigurat će jednak pravni tretman i jednaku pravnu zaštitu svoj posvojenoj djeci, neovisno o vremenu posvojenja, a prije svega:
- zaštitu identiteta posvojene djece
- zaštitu osobnog i obiteljskog života posvojene djece
- zaštitu od zloporaba privatnosti i osobnih podataka
Posljedice koje će donošenjem izmjena i dopuna proisteći
ADOPTIN prijedlog izmjena i dopuna postojeće zakonske regulative, točnije OZ te ZOIB stavlja zaštitu i interes djeteta u prvi plan i eliminira nelogične i pravno neodržive nekonzistentnosti, tj. nedosljednosti zbog kojih posvojena djeca imaju različiti pravni tretman i različitu razinu pravne zaštite.
Valja istaknuti da se godišnje posvaja 100-injak djeca što znači da je oko 1200 djece izloženo konstantnoj prijetnji da će njihovi osobni podaci biti zlouporabljeni, a oni sami izloženi raznim oblicima diskriminacije.
PRIJEDLOG IZMJENA
A/ Predlaže se izmjena i dopuna na naslova i čl. 198. OZ
tako da glasi:
Osobni podaci posvojenika
čl. 198.
(1) Posvojitelji određuju osobno ime posvojeniku.
(2) Posvojenik dobiva zajedničko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedničko prezime, odredit će prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom.
(3) Posvojenik može zadržati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta.
(4) Posvojitelji mogu odrediti nacionalnost posvojeniku.
(5) Ako je posvojenik navršio dvanaest godina života, za promjenu osobnog imena i nacionalnosti potreban je njegov pristanak.
(6) Posvojenik dobiva novi osobni identifikacijski broj, a posvojenik koji ima i jedinstveni matični broj građana dobiva i novi jedinstveni matični broj građana.
B/ Predlaže se izmjena i dopuna na naslova i čl. 213. OZ
tako da glasi:
(1) Izreka rješenja centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadrži:
1. za posvojenika: osobno ime i prezime, spol, dan, mjesec, godinu i sat rođenja, mjesto rođenja, nacionalnost i državljanstvo, godinu i redni broj upisa u matici rođenih
2. za roditelje: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje te prebivalište i adresu stanovanja roditelja
3. za posvojitelje: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresu stanovanja
4. određenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji i
5. određenje da se djetetu ima odrediti novi osobni identifikacijski broj koji će se upisati u maticu rođenih, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta, a ukoliko posvojenik ima i jedinstveni matični broj građana odrediti će mu se i novi jedinstveni matični broj građana koji će se upisati u maticu rođenih.
(2) Ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika, izreka rješenja sadrži i nove osobne podatke.
(3) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka odredit će se da će se posvojitelji upisati u maticu rođenih kao roditelji djeteta, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da to nije u interesu djeteta.
(4) Za određenje da se posvojitelji upisuju kao roditelji potreban je pristanak posvojenika koji je navršio dvanaest godina života.
C/ Predlaže se izmjena i dopuna Čl. 11. ZOIB
tako da glasi:
(1) Ako su greškom određena dva osobna identifikacijska broja ili više osobnih identifikacijskih brojeva, koristi se osobni identifikacijski broj koji je prvi određen, a kasnije određeni identifikacijski brojevi poništavaju se.
(2) U slučaju posvojenja koristi se osobni identifikacijski broj određen nakon posvojenja, a prethodno određeni osobni identifikacijski broj se poništava.
(3) Rješenje o poništavanju osobnoga identifikacijskog broja donosi Ministarstvo financija – Porezna uprava te ga dostavlja obvezniku broja i nadležnom tijelu ili pravnoj osobni iz članka 8. ovoga Zakona.
(4) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka propisuje se i obveza povrata potvrde o dodijeljenom osobnom identifikacijskom broju koja se odnosi na greškom određen osobni identifikacijski
D/ Predlaže se dodavanje prijelaznih i završnih odredbi u ZOIB te OZ/15 koje će omogućiti retroaktivno određivanje osobnog identifikacijskog broja."